Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 18. do 24. septembra 2024. god.

JAR i Lesoto

Od 20. septembra jug Afrike je zahvatila rijetka snježna oluja koja je izazvala haos na putevima. Agencija za graničnu kontrolu JAR zatvorila je 3 granična prelaza sa Lesotom.

Visina snježnih nanosa u nekim područjima Lesota i JAR dostizala je 2 m, što je znatno više nego inače čak i za sredinu zime. Posebno su pogođene provincije Eastern Cape, KwaZulu-Natal, Free State i Gauteng u JAR.

Snježni nanosi paralizirali su saobraćaj, uključujući i autoput № 3 između gradova Johanesburga i Durbana — jedne od glavnih transportnih arterija Južne Afrike.

Snježni nanosi paralizirali saobraćaj na jednoj od glavnih transportnih arterija Južne Afrike

Mnogi vozači su noć proveli u svojim automobilima, bez hrane i vode, čekajući pomoć spasilaca, a neki su ostali zarobljeni u snijegu više od jednog dana. Jedan čovjek je umro od hipotermije.

U glavnom gradu Lesota, Maseruu, djeca su nekoliko dana bila blokirana u školama.

U Južnoj Africi snježne padavine se javljaju samo zimi iu planinskim područjima. Obično nisu toliko obilni da bi doveli do ozbiljnih posljedica. Stoga su ove snježne padavine, koje su bile netipično kasne i anomalno jake, prekoračujući normu čak i za sredinu zime (od juna do avgusta na južnoj hemisferi), prognostičari nazvali ekstremnim.

Stanovnici drugih zemalja također su se neočekivano našli zarobljeni u snijegu i suočili se sa anomalno hladnim vremenom.

Argentina

U Argentini je 22. septembra zbog iznenadnih proljetnih snježnih padavina u Andama zatvoren međunarodni tunel Cristo Redentor-Los Libertadores. 7.000 turista, koji su došli u Argentinu za vikend, zaglavljeno je u provinciji Mendoza.

Teretni saobraćaj je bio poremećen. Hiljade kamiona čekalo je na benzinskim stanicama da prevezu teret do pacifičkih luka

 Obilne snježne padavine dogodile su se u provincijama Neuquen i Rio Negro. Netipičan snijeg doveo je do zatvaranja nekoliko prijevoja na jugu zemlje, uključujući međunarodni prijevoj Pino Achado, zbog čega je oko 150 kamiona ostalo zaglavljeno u gradu Las Lajas, u nemogućnosti da putuju u susjednu državu Čile.

Iznenadni proljetni snijeg u Andama, Argentina

Mongolija

Neuobičajeno rani početak zime zapažen je u Mongoliji. Od ranih mrazeva nastradali su stanovnici sjevernih, zapadnih i centralnih provincija zemlje. 18. septembra u nekoliko regija palo je i do 7 cm snijega, a temperatura se spustila na -5 °C.

Neobično rani početak zime u Mongoliji

Posebno su pogođeni nomadski stočari i farmeri. Neočekivani mrazevi ugrozili su žetvu, a također i zalihe povrća.

Temperaturne anomalije 

Istovremeno, na većem dijelu planete zabilježene su anomalno visoke temperature. U skoro svim zemljama svijeta ovog septembra oboreni su toplinski rekordi.

Karte pokazuju odstupanja temperature u odnosu na normalu u različitim regijama

Anomalno toplo je bilo U Kanadi. 22. septembra u selu Clyde River, u sjevernoj provinciji Nunavut, postavljen je septembarski rekord — +16,5 °С. Pritom prosiječna maksimalna temperatura ovjde ne prelazi +2 °C u to doba godine.

Ekstremne vrućine nastupile su u nekoliko zemalja Južne Amerike: Boliviji, Argentini, Paragvaju, Brazilu, gdje je septembar — prvi mjesec proljeća.

22. septembra, u gradu Villa Montes, u Boliviji, zrak se zagrijao do +45 °C, što je za 12,5 stepeni premašilo klimatsku normu. U Brazilu je zabilježena najviša minimalna temperatura zraka na južnoj hemisferi u septembru. 23. septembra u gradu Cuiaba temperatura nije pala ispod +30,9 °C.

U Iranu je 23. septembra, u gradu Kehnuj, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 500 m, temperatura zraka dostigla +47 °C, što je postalo svjetski rekord za ovu nadmorsku visinu.

Istog dana, skoro 100% stanica u Bangladešu, Nepalu i sjeveroistočnoj Indiji oborilo je svoje rekorde sa velikom razlikom. Na primjer, u gradu Janakpur u Nepalu zabilježeno je +40,5 °C, a u indijskom gradu Dibrugarh — +39,5 °С.

A u Evropi su uočeni ogromni temperaturni kontrasti: rekordna vrućina u sjevernoj Evropi i anomalna hladnoća u Italiji i zemljama Balkanskog poluostrva.

Tajfun „Pulasan“

19. septembra, tajfun „Pulasan“ obrušio se na Kinu, spustivši se na kopno dva puta. Prvo je pogodio okrug Daishan, okrug Zhoushan, provinciju Zhejiang, a zatim i okrug Fengxian metropole Šangaj.

Za 6 sati palo je više od 300 mm padavina, obarajući istorijski rekord za region.

Poplavljena ulica Šangaj, Kina

Značajan dio metropole našao se pod vodom, građani su bili prisiljeni da se kreću na splavovima domaće izrade. Pulasan je pokrenuo viševrtložni tornado u Qingpu, oblasti Šangaja.

Po podacima od 20. septembra, oko 112.000 ljudi u regionu je evakuisano, a saobraćaj vozova i trajekata je obustavljen. Gotovo 650 brodova preusmjereno je na sigurne lokacije.

Vrijedi napomenuti da tajfuni obično pogađaju obalu zemlje mnogo južno od Šangaja, ali u roku od samo jedne sedmice dva tajfuna zaredom su udarila po metropoli: 16. septembar — tajfun „Bebinka“, a samo nekoliko dana kasnije — tajfun „Pulasan“.

Bez obzira na to što je tajfun „Pulasan“ oslabio na tropsku oluju, donio je ogromne količine padavina i tragične posljedice za stanovnike Južne Koreje i Japana. 21. septembra u drugom najvećem gradu Južne Koreje, Busanu, za noć je palo 223,8 mm padavina. Poplavljenasu stambena područja, stotine ljudi je evakuisano.

Ogromna količina padavina potopila ulice, Južna Koreja

Osim poplava, u gradu je došlo i do propadanja tla. Ogroman krater dug 10 metara, širok 5 i dubok 8 metara pojavio se na putu u oblasti Sasang i progutao dva kamiona.

21. septembra u prefekturi Ishikawa, Japan, 16 rijeka se izlilo iz korita, poplavivši mnoge domove. U gradu Wajima za sat je palo više od 120 mm padavina. A za dan su ovdje, a također u gradu Suzu postavljeni rekordi po količini kiše: u gradu Wajima — 354 mm, u gradu Suzu — 258mm padavina. Takav nivo padavina u tom regionu nikada ranije nije viđen.

Rekordne padavine uzrokovale poplave u prefekturi Ishikava, Japan

Kao rezultat toga, po podacima od 22. septembra, više od 2.000 ljudi bilo je prisiljeno evakuisati se.

Linija brzih vozova privremeno je obustavila saobraćaj između stanica Yamagata i Shinjo.

Na sjeveru poluostrva Noto dogodilo se više od 60 klizišta i muljnih tokova. U gradu Suzu mnoge su kuće bile zavaljene zemljom i kamenjem. A 21. septembra, u gradu Wajima, razlivena rijeka odnijela je nekoliko kuća, ostavljajući samo temelje.

Mnogi putevi su uništeni ili blokirani, mostove su odnijele poplavne vode. Kao rezultat toga, izolovano je 115 sela u blizini gradova Wajima, Suzu i Noto.

Bez vode je ostalo 5.060 domaćinstava, a poremećeno je i snabdijevanje električnom energijom.

Po podacima od 23. septembra, u nesreći je poginulo 7 ljudi, a dvoje je nestalo. 

Ova poplava je postala nova katastrofa za ljude koji su izgubili svoje domove zbog zemljotresa na poluostrvu Noto 1. januara 2024. godine. Prema podacima vlasti prefekture Ishikawa od 22. septembra, u poplavama su oštećene privremene kuće u 9 okruga gradova Suzu i Wajima.

U gradu Wajima, poplavljena rijeka oštetila kuće i infrastrukturu, Japan

Devet mjeseci kasnije, izgradnja privremenih stanova za ljude još traje, a poplava ono što je već izgrađeno čini neupotrebljivim. Jedna 80-godišnja žena ispričala je da je nakon što je preživjela zemljotres nekoliko mjeseci spavala na strunjačama u sportskoj dvoranii tek nedavno se mogla vratiti u normalan krevet, a sada je sve poplavljeno prljavom vodom. Ljudi bi mogli ponovo provesti zimu zbijeni u automobilima ili sportskim dvoranama.

Propadanja tla

Zabrinutost stanovnika Južne Koreje raste jer se širom zemlje dešavaju propadanja i slijeganja tla. Po podacima Nacionalne agencije za upravljanje bezbednošću zemljišta, od 2. januara 2018. do 29. avgusta 2024. godine u zemlji je došlo do 1.365 takvih pojava, zbog kojih je 2 ljudi poginulo i više od 60 povrijeđeno.

19. septembra, u blizini sela Melkhituy, Nukutsky okrug, Irkutska oblast, Rusija, u vrijeme žetve kombajn je propao u ogromnu rupu u zemlji. Nažalost, vozač je poginuo na mjestu.

Ogromna provalija u polju u blizini sela Melkhituy progutala je kombajn, Rusija

20. septembra, u industrijskom parku Chachapa, opština Amozoc, država Puebla, Meksiko formirao se ogroman krater, koji je progutao karoseriju traktora s prikolicom, ostavljajući prednje točkove i vozačku kabinu viseći u zraku.

I ovo je već 4. vrtača koja se otvorila ove sedmice u zemlji. U istorijskom centru Irapuata u državi Guanajuato urušio se trotoar. U jamu je upao furgon s familijom i kamion za dostavu Coca Cole. Kao rezulztat četvoro ljudi je zadobilo lakše povrede.

U gradu Irapuato u provaliju upala dva automobila, Meksiko

Još dva slučaja provalija zabilježena su u prestolnicu, gradu Meksico Cityu, država Meksiko i u gradu Tlaquepaque, država Jalisco.

U Turskoj se također sve češće formiraju provalije. Ovaj problem posebno pogađa poljoprivrednu pokrajinu Konya. To nije nova pojava za regiju, ali je porast broja novonastalih provalija u posljednje vrijeme zabrinuo mjesno stanovništvo.

Ogromne provalije u zemlji, Turska

Po podacima Turske agencije za upravljanje vanrednim situacijama, samo tokom ovog ljeta identifikovano je više od 2.700 površinskih deformacija i neseizmičkih pukotina. To ukazuje na opasnost od stvaranja novih kratera.

Francuska

23. septembra, serija snažnih oluja obrušila se na Francusku, donoseći ogromne pljuskove i poplave. Silnije nego igdje stihija je udarila po Cannesu. Intenzitet kiše bio je katastrofalan: za samo 21 minut palo je 37,7 mm kiše.

Poplava na ulicama grad Cannes, Francuska

Voda je strmoglavo jurila ulicama, odnoseći automobile i sijući haos.

Italija

Samo kroz nekoliko dana nakon što je oluja „Boris“ potopila centralnu Evropu, 18. septembra pogodila je sjevero-istok Italije.

Mnogi gradovi našli su se pod vodom, evakuisano je oko 1.500 stanovnika, dvoje ljudi se vodi kao nestalo.

Grad Falconara, u regiji Marche, suočio se sa anomalnim pljuskom — za dva dana palo je 204 mm kiše, što je 3 puta više od prosječne količine padavina u septembru (srednjemjesečna norma septembra — 64 mm padavina).

A u planinskim predjelima Apenina palo je više od 300 mm padavina, što je izazvalo brojna klizišta i zatvaranje puteva. Najteže je pogođena regija Emilia-Romagna. U gradu Ravenni zatvorene su škole, biblioteke i parkovi, a Univerzitet u Bologni otkazao je ispite i nastavu. Putevi širom regiona su oštećeni, a željeznički saobraćaj ozbiljno poremećen.

Zbog obilnih kiša ulice u gradu Ravenna završile pod vodom, Italija

U gradu Faenza nivo vode u rijekama je naglo porastao, poplavivši grad. Mnogi stanovnici bili su primorani da noću žurno napuste svoje domove čamcima.

To je već treća ogromna poplavau Emiliji-Romagni za posljednjih 16 mjeseci. Ljudi su u očaju: nisu uspjeli da se potpuno oporave od smrtonosne poplave u maju prošle godine, a ponovo su se našli u epicentru razorne stihije. Iznova popravljene i okrečene kuće ponovo su bile preplavljene prljavom vodom.

Sada, gledajući događaje koji se dešavaju danas, čak i najgluplji ljudi shvataju da je svijet na rubu. Ali paradoks je da čak i nakon što su doživjeli katastrofu — kao, na primjer, u Emiliji-Romagni u Italiji — nakon što su obnovili svoje kuće, ljudi nastavljaju da žive kako su živjeli, u iluziji da je najgore iza njih. Ali opet dolazi nova katastrofa — i ponavlja se jedno te isto. A uvid u ljudi će početi, čini se tada, kada još ne uspiju da otklone posljedice posljednje oluje pre nego što stigne nova. Ili mješavine katastrofa, na primjer, kao u Japanu: dogodio se zemljotres i prije nego što su uspjeli obnoviti kuće, ponovo su uništene, samo ovaj put poplavom. A kada se ova situacija počne sve brže razvijati u cijelom svijetu, tada će doći do razumijevanja da je nešto potrebno učiniti. Ali u tom trenutku već može biti prekasno. Kada ljudi budu zauzeti preživljavanjem, rješavati pitanje očuvanja planete neće imati ko.

Ali još imamo šanse: imamo naučnike koji mogu riješiti problem klime, istraživačke institute, laboratorije, tehniku, internet i većinu onoga što je potrebno za spas čovječanstva.

Svako kome je ostalo intelekta i makar kap čovječnosti, dužan je shvatiti problem i učiniti sve da se stvori javni zahtjev za objedinjavanjem naučnih potencijala za otklanjanje klimatske prijetnje i za ujedinjenje cijelog čovječanstva na temelju glavne vrijednosti — života svakog čovjeka.

Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje.