Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 26. marta do 01. aprila 2025. god.

Gigantska pukotina rascijepila je zemlju. Haos, ruše se zgrade, ljudi se u panici pokušavaju spasiti... Još jedan snažan zemljotres je uzdrmao planetu... I to nije slučajnost, već još jedna karika u lancu prirodnih kataklizmi koje ubrzano jačaju.

Za više informacija o ovoj i drugim stihijskim nepogodama koje su se dogodile tokom sedmice od 26. marta do 01. aprila, pročitajte dalje u pregledu.

Seizmička aktivnost

28. marta u 12:50 po lokalnom vremenu, u centralnom Mjanmaru dogodio se razorni zemljotres magnitude 7,7, koji se osjetio u mnogim zemljama jugoistočne Azije: Tajlandu, Kini, Indiji, Vijetnamu i Bangladešu.

Epicentar se nalazio 18 km od Mandalaya, grada sa populacijom više od milion ljudi.

Zgrada se nagnula nakon snažnog zemljotresa M7.7 koji je pogodio Mandalay u Mjanmaru

Žarište seizmičkog događaja nalazilo se na dubini od 10 km, što je učinilo udar izuzetno snažnim.

Po podacima humanitarne agencije UN-a, u centralnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje srušilo se ili je teško oštećeno više od 10.000 zgrada. Uništeni su putevi i mostovi, urušeni su hramovi, džamije i vijekovni istorijski spomenici. Međunarodni aerodrom Mandalay je van funkcije nakon što se njegov kontrolni toranj srušio.

Došlo je do potpunog prekida struje i telefonskih veza. Željezničke tračnice su bile savijene kao da nisu napravljene od metala, već od plastelina.

Snažan zemljotres uzrokovao deformaciju željezničkih tračnica, Mjanmar

Klizišta su odsjekla neke regije od vanjskog svijeta. Po riječima zamjenika direktora programa Međunarodnog komiteta spašavanja u Mjanmaru, sve je to otežavalo ili onemogućavalo spasioce i humanitarnu pomoć da stignu na vrijeme.

Zbog nedostatka specijalizirane opreme, spasioci i rođaci zarobljenih morali su golim rukama raščišćavati ruševine, u uslovima nestašice vode i hrane i dnevnih temperatura iznad 40 °C.

Samo po zvaničnim podacima od 2. aprila, broj poginulih je iznosio 3.003 ljudi, a više od 4.600 je povrijeđeno. Ali o pravim razmjerima razaranja i broju žrtava može se samo nagađati.

Nemoguće je riječima prenijeti težinu onoga što se dešava u regionu. Mnoge bolnice su uništene, a medicinari su pružali pomoć stradalima na ulici. Tijela poginulih pod ruševinama počela su se raspadati na vrućini.

Spasioci ručno raščišćavaju ruševine u potrazi za preživjelima nakon snažnog zemljotresa, grad Mandalay, Mjanmar

Zemljotres je pogoršao ionako katastrofalnu humanitarnu situaciju u zemlji.

Po podacima UN-a, od 54 miliona stanovnika Mjanmara, oko 20 miliona je već prije zemljotresa trebalo humanitarnu pomoć, a više od 15 miliona ljudi je gladovalo.

Ovaj seizmički događaj nije bio samo jedan od najsnažnijih u istoriji zemlje u proteklih 100 godina, već je privukao pažnju stručnjaka svojim anomalnim parametrima.

Zemljotres je doveo do pukotine dužine do 400 km duž rasjeda Sagaing, koji se proteže od sjevera na jug kroz središnji Mjanmar (pukotina je identificirana pomoću daljinskog sondiranja terena).

Pri tome, brzina puknuća stijena bila je uporediva sa brzinom nadzvučnog mlaznog aviona.

Gigantska pukotina u zemlji — posljedica zemljotresa М7,7 u Mjanmaru

Seizmolog iz Helmholtz centra za geonauke okarakterizirao je zemljotres kao supersmicanje — vrlo rijetku vrstu zemljotresa, u kojem se energija pucanja kreće kroz tlo izuzetno brzo, pojačavajući uništenje.

Efekat supersmicanja može koncentrirati seizmičku energiju prije pucanja, povećavajući razaranja čak i na znatnoj udaljenosti od epicentra.

Potvrda tome su razaranja u Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda, koji se nalazi oko hiljadu kilometara od epicentra.

Po podacima od 02. aprila, zemljotres je srušio neboder od 30 spratova u izgradnji, odnijevši živote najmanje 22 ljudi, a više od 70 ostavljajući zarobljenima u ruševinama zgrade.

Snažan zemljotres srušio neboder u izgradnji — ljudi žure da napuste opasnu zonu, grad Bangkok, Tajland

Neboderi su se ljuljali tako snažno da je voda iz bazena na krovovima prskala u ogromnim valovima i čak je neke ljude obarala s nogu. Gradske vlasti primile su 2.000 prijava o pojavljivanju pukotina na zgradama.

Samo 2 dana kasnije, 31. marta u 1:18 po lokalnom vremenu, dogodio se još jedan snažan seizmički događaj — magnitude 7,0 — u južnom Tihom okeanu, 79 km jugoistočno od grada Pangai, Tonga.

To je izazvalo manju štetu u Tongi i kratkotrajne evakuacije zbog opasnosti od cunamija. Po riječima mještana, koji su upoznati sa zemljotresima u ovom seizmički aktivnom području, podrhtavanje od udara osjećalo se neobično dugo.

Nekoliko sati kasnije, u 4:05 po lokalnom vremenu, u istom se području, 85 km jugoistočno od Pangaija dogodio drugi zemljotres — magnitude 6,2.

Treba napomenuti da je krajem marta ove godine na planeti došlo do naglog porasta seizmičke aktivnosti. Za samo 12 dana, od 21. marta do 02. aprila, zabilježeno je 11 zemljotresa magnitude veće od 6, saglasno podacima portala VolcanoDiscovery.

Dnevni nivoi seizmičke aktivnosti na planeti po podacima portala VolcanoDiscoveryju

Uganda

26. marta u glavnom gradu Ugande, Kampali, intenzivni pljuskovi doveli su do snažnih poplava. U nizu dijelova grada kuće su poplavljene, a neke i potpuno uništene. Nekoliko puteva koji vode u centar Kampale postalo je neprohodno, a mnogi automobili su djelomično ili potpuno poplavljeni. Snažni tokovi vode odnosili su pješake i izazvali saobraćajne nesreće.

Čovjek pokušava kantom skupljati vodu iz poplavljene zgrade nakon obilnih pljuskova, grad Kampala, Uganda

Kao rezultat poplave poginulo je najmanje sedam ljudi, uključujući dvoje male djece koja su se utopila u svojoj kući, poplavljenoj vodama.

Argentina

27. marta snažna oluja obrušila se na argentinske provincije Cordoba i Santa Fe. Udari vjetra dostizali su 115 km/h, čupali drveće s korijenjem i oštetili dalekovode.

U gradu Casilda, provincija Santa Fe, za 40 minuta stihija je poplavila ulice i kuće. Škole i obrazovni centri morali su da budu zatvoreni zbog oštećenja i nedostatka struje. Tri čovjeka su stradala od grada i padajućeg granja.

Jaka tuča zasula ulice grada Funes, Argentina

Nepogoda je paralisala trasu 11 — važan autoput između centra i sjevera zemlje. Pljusak i vjetar izazvali su nesreće i višekilometarske gužve.

28. marta u gradu Funes pao je posebno intenzivan grȁd. Mjestimično su snježni nanosi dostizali 20 cm. Pod njihovom težinom urušili su se krovovi nekoliko zgrada. Vjetar je otkinuo krovove Vatrogasnog doma, Vijećnice, banke i sportskog kluba.

U provinciji Cordoba, ozbiljno je stradao departman Union. U gradu Belle-Ville udari vjetra dostizali su 146 km/h. U ruralnim područjima razrušeni su gospodarski objekti, uništeni su usjevi kukuruza i soje.

U gradu Ukacha oluja je trajala svega 20 minuta, ali je uspjela da nanese ozbiljnu štetu: vjetar je prevrnuo kamion, a grad je oštetio krovove, razbio stakla na automobilima i uništio usjeve na obližnjim poljima.

Australija

27. marta obilne kiše, koje su trajale nekoliko dana, izazvale su istorijske poplave u Queenslandu. U zapadnim dijelovima države su postale najjače za posljednjih 50 godina.

Obilne poplave u australskoj državi Queensland

U gradiću Eromanga, za nekoliko dana palo je praktički dvije godišnje norme padavina — 600 mm.

Premijer Queenslanda nazvao je situaciju “bez presedana”.

Po informacijama državnog ministra poljoprivrede, poplavne vode su potopile teritoriju površine od oko 500.000 kvadratnih metara, uključujući sušna područja u kojima se nalaze najveće farme stoke. Po preliminarnim procjenana uginulo je ili izgubljeno oko 105.000 grla stoke, nakon što ih je odnio tok.

Vatrogasna služba je helikopterima bacala bale hrane preživjelim životinjama koje su ostale bez hrane.

Životinje se probijaju po poplavljenom terenu, država Queensland, Australija

Pod vodom se našlo oko 4.000 km automobilskih prometnica. 

U susjednoj državi Novi Južni Wales, također pogođenoj anomalnim padavinama, jedan čovjek je nestao, desetine su evakuisane, a neki bi mogli biti odsječeni od vanjskog svijeta, vjerovatno sedmicama.

Sjeverna Amerika

Od 26. marta, oluja sa rekordnim pljuskovima pogodila je dolinu Rio Grande duž granice SAD-a i Meksika, uzrokujući obilne poplave u regionu.

Kamion oprezno vozi poplavljenim autoputem, država Teksas, SAD

U SAD-u najviše je nastradao jug države Teksas— okruzi Hidalgo, Willacy i Cameron.

U okrugu Willacy za šest sati je palo do 380 litara kiše po kvadratnom metru, zbog čega su se mnogi stanovnici našli zarobljeni u svojim domovima. Po riječima okružnog koordinatora za vanredne situacije, ovakve poplave ovdje nije bilo od 1967. godine.

U gradu Harlingen, okrug Cameron, za manje od dva dana palo je više od godišnje norme padavina — do 530 mm (prosječna godišnja norma — 505,4 mm).

U okrugu Hidalgo, oluja je donijela razorne vjetrove i tornada. Međudržavna automagistrala 2 završila je pod vodom, a putevi su se našlii prepuni napuštenih automobila. U gradu McAllen pljuskovi su poplavili veliku bolnicu, gdje je snažan mlaz vode probio zid i udario kroz hodnike. U okrugu Hidalgo, stihije su odnijele živote 3 ljudi.

U Meksiku su obilne kiše izazvale poplave na sjeveru zemlje, zahvaćajući četiri države: Nuevo Leon, Coahuila, Tamaulipas i Chihuahua.

Poplava rijeke u državi Tamaulipas dovela je do masovne evakuacije i pogibije jednog čovjeka u gradu Reynosa. U gradu Monterrey, bujične vode odnosile su automobile i poplavile kuće. U državi Coahuila nivoi vode su mjestimično dostizali kritične nivoe, ostavljajući nekoliko zajednica izoliranima od vanjskog svijeta.

Posljedice obilnog pljuska, Meksiko

Treba napomenuti da su na pojedinim mjestima padavine znatno premašile prognozirane vrijednosti.

Od 29. marta, snažan hladni front donio je nalet surovog vremena na veliki dio SAD-a i Kanade.

Velike količine snijega i ledene kiše obrušile su se na kanadsku provinciju Ontario. Sve je bilo prekriveno debelim slojem leda, pod čijom su težinom padala drveća, blokirajući puteve, rušeći zgrade i kidajući dalekovode.

Debeli sloj leda formirao se na granama drveća u Kanadi nakon ledene kiše

U provinciji je više od 370.000 domova i preduzeća ostalo je bez struje. U gradovima Orillia i Peterborough proglašeno je vanredno stanje. Stanovnici su pozvani da ostanu kod kuće i smanje upotrebu vode kako bi izbjegli preopterećenje kanalizacije. Na transkanadskom autoputu mjestimično se formirala ledena kora debljine do 4 cm, što je saobraćaj učinilo izuzetno opasnim.

U SAD-u je ozbiljno nastradao Michigan. Na dalekovodima i drveću u sjevernom dijelu države nakupilo se više od 1 cm leda. A u gradu Negonye je do večeri 30. marta palo skoro 50 cm snijega. 

Drvo se srušilo pod težinom leda u okrugu Kalamazoo, zgnječivši automobil, usmrtivši troje ljudi, još troje su povrijeđeni.

Olujno vrijeme zahvatilo je i druge savezne države — Arkansas, Michigan, Illinois, Indianu, Wisconsin, Missouri, Texas — izazvavši grmljavinske oluje, veliki grad, jak vjetar sa udarima do 155 km/h.

Obilan grad pao u državi Texas, SAD

U Missouriju, Tennesseeju i Michiganu zabilježena su tornada.

A u Oklahomi i Arkansasu pao je krupni grad, veličine preko 7 cm.

Kao rezultat divljanja stihije više od 400.000 potrošača u državama Michigan, Wisconsin, Indiana, Kentucky i Ohio ostalo je bez struje.

Oluje su odnijele živote najmanje sedam ljudi.

Treba napomenuti da je u SAD-u mart ove godine postao najvjetrovitiji u cijeloj istoriji praćenja u mnogim gradovima i u zemlji u cjelini.

Kataklizme pojačavaju i to je nemoguće ne primijetiti. Sve više i više ljudi shvata i vidi da nešto nije u redu; razgovaraju, dijele svoje priče. Čak i u komentarima ispod vijesti o prirodnim katastrofama jasno je kako to uznemirava i zabrinjava ljude, kakav odgovor izaziva kod svakog brižnog čovjeka s bilo koje točke planete.

Također želimo iskreno zahvaliti našim gledateljima na njihovim promišljenim, pažljivim i vrlo iskrenim komentarima ispod videa. Hvala vam na iskazanoj podršci i saosjećanju s onima koji su već stradali od kataklizmi.

Ali evo što je čudno: mnogi ljudi bilježe pojedinačne događaje, ali ih ne spajaju u širu sliku. Oni vide posljedice, ali ne razmišljaju o uzrocima.

I što je najvažnije — ne vide izlaz. A on postoji i upravo o tome govori svaki naš video!

Zašto je tako? Možda svi čekaju jednog dana da uključe vijesti, a tamo - gotovo rješenje? Ili još bolje, da kataklizme više ne prijete našoj planeti?

No, to tako ne funkcionira. O problemu prirodnih katastrofa, istinskim uzrocima i rješenjima ozbiljno će se govoriti s visokih tribina samo ako ljudi sami budu zahtijevali odgovore i djelovanje.

Za sada, samo nekoliko ljudi donosi ove informacije: naučnici, istraživači, volonteri Drago nam je što smo među onima koji ne šute. I nadamo se da ćete nam se i vi također pridružiti.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: