Vjerojatno ste također primijetili da se vulkanska aktivnost na planetu naglo povećala tijekom prošlog tjedna. U isto vrijeme, znanstvenike je uznemirilo netipično ponašanje vulkana tijekom erupcija.
Danas ćemo raspravljati o uzrocima ovih alarmantnih anomalija u tjednom pregledu klimatskih događaja koji su se dogodili na planetu od 06. do 12. studenog 2024. godine.
Navečer 06. studenog tropski uragan Rafael zadao je razoran udarac Kubi.
Dok je uragan Rafael stigao do Kube, njegovi snažni vjetrovi prekinuli su nacionalnu električnu mrežu, ostavljajući više od deset milijuna ljudi bez struje.
Planinski požar je 06. studenog zahvatio planine okruga Ventura u Kaliforniji, SAD.
Udari vjetra dosezali su 96 km/h. Vatra se u nekoliko sati proširila na stotine hektara. Požarna površina bila je veća od 8.300 hektara, uništene su 134 zgrade, 5 ljudi je ozlijeđeno.
Zimska oluja donijela je rane rekordne snježne padaline Coloradu i Novom Meksiku.
U gradu Denveru palo je gotovo pola metra snijega. Ovo su bile najveće snježne padaline u studenom u posljednjih 40 godina.
Od 07. studenoga na Kamčatki u Rusiji vulkan Šiveluč eruptirao je tri puta dnevno pa su znanstvenici upozorili na povećanu vulkansku opasnost.
U Ust-Kamčatsku je nekoliko dana nebo bilo prekriveno pepeljastom izmaglicom, a snijeg je posivio. Pločnici i dvorišta bili su prekriveni debelim slojem pepela.
Stručnjaci napominju da je erupcija Šiveluč bila neočekivana.
Obično je približavanje vulkanske erupcije jasno vidljivo iz seizmičkih signala. No prije erupcije 07. studenog aktivnost vulkana bila je slaba.
11. studenog u kolumbijskom odjelu Antioquia blatni vulkan Los Aburridos eruptirao je, bacajući zemlju i pepeo u nebo. Nekoliko minuta kasnije začula se snažna eksplozija, a iz kratera je izbio vatreni stup.
Nakon čega je 8 ljudi izgubilo svijest, otrovani dimom i plinom. Unesrećeni su prebačeni u medicinske ustanove.
Vulkan Lewotobi Laki-Laki u Indoneziji i dalje pokazuje povećanu aktivnost i uzrokuje štetu stambenim područjima i drugoj infrastrukturi.
Pepeo jedne od snažnih erupcija popeo se na visinu od 16,7 km iznad razine mora.
Ljudima je potrebna medicinska skrb, a povećao se i broj ljudi koji posjećuju medicinske centre zbog otežanog disanja i kašlja.
Stručnjaci su primijetili da je erupcija vulkana Levotobi Laki-Laki 03. studenog bila krajnje netipična.
Prvo, ovaj vulkan ne karakteriziraju eksplozivne erupcije.
Drugo, ogromno užareno kamenje razbacano na udaljenosti do 7 km, što također ukazuje na snagu eksplozije. U zemlji su ostavili kratere promjera do 15 i dubine do 5 m.
Pa zašto se vulkanska aktivnost diljem svijeta povećava i zašto erupcije postaju neobične i često ih je teško predvidjeti?
Obično se erupcije događaju kada magma pobjegne iz rezervoara ispod vulkana, koji se naziva magmatska komora, gdje je bila zarobljena od prethodne erupcije. Međutim, sada znanstvenici bilježe nešto neobično – magma se počela dizati izravno iz dubokih slojeva Zemlje. Drugačijeg je sastava, a njeno podizanje s tolike dubine i s takvim pritiskom zahtijeva kolosalnu dodatnu energiju.
Istraživanja pokazuju da izvanjski kozmički udari donose značajnu količinu energije u Zemljinu unutarnju jezgru, koja se zatim pretvara u toplinu i zagrijava plašt. Ovo zagrijavanje čini magmu toplijom i fluidnijom. Ubrzanje rotacije planeta povećava centrifugalnu silu, što pridonosi izdizanju magme iz dubine na površinu. Istodobno pada tlak u magmi koja se uzdiže, zbog čega se iz nje naglo oslobađaju otopljeni plinovi. To uzrokuje da se magma širi i „ključa", poput krvi ronioca tijekom brzog izrona.
Takva magma brzo razara zemljinu koru i gotovo nesmetano dospijeva na površinu.
Ovi anomalni procesi objašnjavaju zašto se erupcije događaju iznenada, bez očitih prethodnika, kao na vulkanu Šiveluč, i zašto se sve češće događaju snažne eksplozivne erupcije umjesto tipičnih.
Iako mnogi to ne žele priznati, svi znakovi pokazuju da se naš planet raspada iznutra.
Suočeni smo s ozbiljnom prijetnjom jer se to događalo ciklički svakih 12 000 godina i dovelo do drastičnih promjena na planetu i katastrofalnih posljedica za sva živa bića.
Globalna zajednica treba prijeći s rasprave o klimatskoj krizi na praktičnu akciju. Moramo okupiti sav znanstveni potencijal, privući najbolje stručnjake za pronalaženje rješenja i razmotriti različite pristupe.
Ovo nam je jedina prilika da ukrotimo klimu prije nego što bude prekasno!
Ostavite komentar