Opasne manifestacije klimatskih katastrofa 2024. godine | 1. dio
1. dio
Praćenjem klimatske situacije svaki dan tokom nekoliko godina, provodili smo analizu smo događaja koji su se desili i zabilježili njihove obrasce. I ova godina je pokazala da se alarmantni trendovi koje smo ranije viđali sada javljaju mnogo većom snagom i učestalošću.
Umjesto tradicionalnog sedmičnog pregleda, odlučili smo da napravimo analitički izvještaj o novim opasnim manifestacijama klimatskih katastrofa. Pripremajući ovaj članak, bili smo iznenađeni koliko je situacija na planeti postala gora 2024. godine. A sada se i vi u to možete uvjeriti.
Tornada
Rastuće globalne temperature i nivoi vlažnosti doprinose snažnijim olujama, često praćenima tornadima.
To dovodi ne samo do povećanja broja ovih pojava širom svijeta, već i do anomalija u njihovim karakteristikama.
U SAD, gdje su ovi događaji najčešći, d januara do novembra 2024. godine njihov broj značajno je premašio godišnji prosjek za period 1991. – 2020. godine i postao drugi za svu istoriju posmatranja.
Prosječna godišnja vrijednost za period 1991. – 2020. god.
Broj dana sa tornadima se smanjuje, ali broj događaja ovih dana naglo se povećava. Profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Illinois u Urbana-Champaign i direktor Škole za Zemlju, društvo i životnu sredinu Robert Trapp, opisuje događaje kao „povećanje broja izbijanja tornada“.
Krajem aprila, od 26. do 28., tokom trodnevnog izbijanja tornada koje je zahvatilo centralne Sjedinjene Države od Teksasa do Iowe dogodilo se najmanje 160 tornada u rasponu od EF-0 do EF-4. Kao rezultat toga, hiljade ljudi je izgubilo svoje domove, 5 ljudi je poginulo, a više od 100 je povrijeđeno.
Posljedice prolaska razornog tornada u SAD
U Evropi se u posljednjih nekoliko decenija prosječan godišnji broj tornada povećao više od 18 puta.
.
Grafika rasta broja tornada u Evropi
Za nepunu 2024. godinu broj ovih pojava postao je, maksimalan za čitavu istoriju njihovog registrovanja.
Istovremeno su postali mnogo moćniji. Na primjer, 26. septembra u Belgiji, u provincijama Valonski Brabant i Flamanski Brabant, prošao je snažan tornado kategorije F2, što je za evropske zemlje — rijetkost. Čupao je iz zemlje, drveće i stubove linija dalekovoda, kidao krovove sa kuća i podizao solarne panele u vazduh.
Ranije, 13. jula, nekoliko tornada uništilo je sela na sjeveru Litve. Snaga vjetra jednog od njih bila je najmanje 60 m/s, što također odgovara kategoriji F2. Po ocjeni stručnaka, posebno meteorologa Gytisa Valaike, vaj vihor je bio jedan od najsnažnijih u istoriji Litve.
Praktički u potpunosti uništeno selo poslije prolaska tornada, Litva
Važno je napomenuti da je za formiranje tornada potrebna toplina, pa se njihova vršna aktivnost javlja tokom toplijih meseci i po pravilu tokom dana. Međutim, ova klimatska pravila su već precrtana. Evo samo nekoliko primjera.
Tako su se na centralne i južne regije države Oklahoma, uključujući gradove Oklahoma City i New Castle u noći 3. novembra obrušili snažna grmljavina i najmanje 5 tornada.
Noćna tornada su, kako pokazuje studija, više nego dvostruko smrtonosnija od dnevnih.
Sezona ovih pojava, koja je ranije u Sjedinjenim Državama trajala od aprila do oktobra, sada praktično ne postoji. Anomalno kasno, 14. decembra, vihor je prošao okrugom Santa Cruz u Kaliforniji. Bacao je automobile sa ceste, povrijedivši pet ljudi. U Kaliforniji tornada su rijetka pojava, sa prosjekom od 11 zabilježenih godišnje, uglavnom u proljeće i jesen.
Geografija tornada se također širi. Počeli su se sve više pojavljivati u atipičnim regijama.
Od 4. jula kinesku provinciju Shandong zahvatila su najmanje tri tornada. Vihori su se brzo kretali, lomili drveće, kidali krovove i razbacivali automobile. Tornado je povrijedio 83 ljudi, a pet je poginulo. Oštećeno je 2.820 kuća, a stradalo je skoro 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Snažni tornado se približava gradu u Kini
Samo ova serija tornada premašila je godišnji prosjek nekoliko puta. Saglasno podacima Nacionalnog klimatskog centra, u provinciji Shandong u prosjeku od 1991. do 2020. godine događalo se 1,5 tornada godišnje.
Snažna tornada takođe su netipična za Indiju. U zemlji čak ni ne postoji zvanično praćenje ovih pojava.
Ali tornado koji se obrušio 31. marta na okrug Jalpaiguri u državi Zapadni Bengal bio je toliko snažan da je lako rušio zgrade i razbacivao motocikle i automobile. Kao rezultat katastrofe poginulo je 5 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno.
Preživjeli ljudi odlaze sa područja opustošenog tornadom, Indija
Istraživanje provedeno na Institutu za atmosfersku fiziku, nazvan Institut za hidrometeorologiju A. M. Obuhov Ruske akademije nauka u Moskvi i Državni univerzitet Perm pokazuju da je ranije u Rusiji bilo do 15 velikih tornada sa brzinom vjetra preko 50 m/s i jednog posebno snažnog — preko 70 m/s. Obično su se događali u južnim regionima zemlje.
Ali 2024. godine uočen je čitav niz tornada mnogo sjevernije, gdje su takve pojave — izuzetna rijetkost. Samo u junu 2024. god. dogodilo se najmanje 13 tornada. Stanovnici mnogih regija prvi put u životu vidjeli su tornado. Pojavili su se u Pskovskoj, Moskvskoj, Jaroslavskoj, Čeljabinskskoj, Tjumenskoj i Omskoj oblasti.
Ali najšokantniji događaj bio je razorni tornado u selu Berezino u gradskom okrugu Klin u Moskovskoj oblasti.
Dana 28. septembra projurio je po selu, otkinuvši krovove sa skoro svih kuća, srušivši stotine stabala i pretvorivši toranj mobilne telefonije u gomilu iskrivljenog metala.
Tornado uništio selo Berezino u Moskovskoj oblasti, Rusija
Europska baza podataka o vremenskim opasnostima klasifikovala ga je kao IF3.
Kategorija IF3 odgovara kategoriji EF3 na poboljšanoj Fujitinoj skali.
Objedinio je u sebi odmah nekoliko anomalija: tornado takve snage u jesen i u umjerenim geografskim širinama — pojava je apsolutno izuzetna.
A ponašanje nekoliko tornada doslovno je zbunilo stručnjake. Dana 30. aprila, u okrugu Tilman, Oklahoma, SAD, snažna oluja s grmljavinom isprovocirala je ultra rijedak tornado: lijevak se vrtio u smjeru kazaljke na satu, iako se na sjevernoj hemisferi gotovo svi tornada vrte u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ali ove godine čak i takvi super rijetki fenomeni gube svoju jedinstvenost. Dana 28. oktobra, u opštini Benifaio, region Valensije, Španija, očevici su snimili na video-snimku ogroman tornado koji je podigao krhotine i dijelove zgrada u vazduh i takođe rse vrtio u smjeru kazaljke na satu.
Temperaturne anomalije
Naučnici su uvjereni da će 2024. godina biti najtoplija godina u cijeloj istoriji posmatranja. Prema izvještaju Evropske klimatske službe Copernicus, prosječna globalna temperatura za period od januara do novembra ove godine je za 0,14°C viša nego u istom periodu 2023. godine. Čini se, beznačajna razlika, ali njen uticaj na čovečanstvo je kolosalan.
Otopljeni semafori i kante za smeće u Meksiku, ispupčena hauba automobila u Kini zbog anomalne vrućine
Temperature obaraju sve zamislive i nezamislive rekorde.
20. jula u japanskom gradu Shizuoka zabilježena je temperatura od +38,9 °С, što je skoro 10 stepeni više od klimatske norme, koja iznosi +29 °С.
U Indiji, po podacima Indijskog meteorološkog odjela (IMD), aprilske maksimalne temperature dostizale su 46°C. Ljudi nisu mogli izdržati takav toplotni stres i gubili su svijest na radnim mjestima. A zaposlenima u policijii su kao dio opreme uveli i klimatizirane šljemove.
Indijska policija spašava se od vrućine klimatiziranim šljemovima
6. jula u Nacionalnom parku Dolina smrti u SAD temperatura je dostigla 53,3 °C. Rekordna vrućina spriječila je polijetanje helikoptera sa liječnicima, jer je letenje na temperaturama iznad +48,8°C nesigurno. Zbog toga je jedan čovjek umro od toplotnog udara.
Ljudi se slikaju ispred termometra koji pokazuje anomalno visoke temperature zraka, SAD
Još opasnije je to što anomalno visoke temperature dolaze u talasima, koji postaju sve češći, dugotrajniji i intenzivniji.
U 2024. godini praktički sve zemlje su iskusile rekordne talase vrućine.
Od kraja maja, u gradu Phoenix, Arizona, SAD, 113 dana zaredom trajala je iscrpljujuća vrućina sa temperaturama iznad 37,8 °С, obarajući prethodni rekord — 76 dana — postavljen 1993. godine.
Najduži talas vrućine u gradu Phoenix, Arizona, SAD
Nakon najtoplijeg ljeta u cijeloj istoriji posmatranja u jesen, od 24. septembra do 14. oktobra, grad je zahvatio još jedan talas vrućine. Phoenix u oktobru nikada ranije nije bilježio temperaturu iznad 43,3 °С, a u 2024. godini dostigao je tu vrijednost 4 puta.
Ekstremni talas vrućine u junu takođe se pretvorio u tragediju u Saudijskoj Arabiji. U Meki se nekoliko dana zaredom temperatura nije spuštala ispod +40 °C. Nenormalna vrućina poklopila se sa periodom hadža, gdje je samo za jedan dan, 16. juna, više od 2.700 hodočasnika zadobilo toplotni udar. Ljudi su padali direktno na ulicama od velike vrućine. Poginulo je najmanje 1.300 ljudi.
Ljekari pomažu ljudima koji su izgubili svijest zbog nesnosnih vrućina, Meka, Saudijska Arabija
Nova opasnost postale su „tropske noći“, kada se vrućina u doba noći ne spušta ispod +20 °C, čime se ne daje moućnost oporavka ljudima i ekosistemima.
Južna Koreja se suočila sa najdužim periodom tropskih noći od početka meteoroloških praćenja. U Seulu od 22. jula do 20. avgusta 2024. godine, 30 noći zaredom, temperatura se nije spuštala ispod 25 °С, postavljajući rekord od 1907. godine. A u Busanu su tropske noći trajale više od 3 sedmice zaredom, što je postalo rekord od 1904. godine.
Čini se nezamislivim, ali tropske noći se bilježe već zimi.
U gradu Rabat, Maroko, 01. decembra termometri su pokazivali +26 °C — temperaturu tipičnu za ljetni dan. Vrijedi napomenuti da je prosječna minimalna temperatura u decembru u ovom gradu +9 °C, a prosječna maksimalna temperatura u julu — +27 °C.
Najtoplija zimska noć u Maroku
A 16. decembra, u gradu Puerto de la Cruz na Kanarskim ostrvima, temperatura noću nije pala ispod +29,6 °C, što je postalo rekord za najtopliju decembarsku noć na sjevernoj hemisferi u cijeloj istoriji posmatranja.
Katastrofalno brzo, anomalna vrućina se smjenjuje anomalnom hladnoćom i obrnuto. Godišnja doba se doslovno miješaju.
U aprilu ove godine, Evropljani su doživjeli jednu od najdramatičnijih promjena temperature u cijeloj istoriji posmatranja.
Karta temperaturnih promjena u zemljama Evrope u aprilu 2024. god.
U Sloveniji, u općini Podčetrtek, za dan se temperatura snizila za više od 26 stepeni, sa 27,2 °C na 1,0 °C 15., odnosno 16. aprila.
A u Austriji, u gradu Villach, ljetnje +30,9 °C palo je na 0,4 °C za samo dva dana: od 14. do 16. aprila.
U aprilu je veći dio zemalja Evrope bio topliji nego što obično biva u sredini ljeta, a onda je udario mraz. Ove temperaturne promjene uzrokovale su štetu poljoprivredi.
U Poljskoj su se smrzla polja uljane repice i plantaže jagoda. Na području grada Zawierci, 23. aprila ujutro, termometri su pokazali -7 °C.
U Francuskoj su od mraza nastradale hiljade hektara voćnjaka i vinograda. Gubici su u prosjeku iznosili 77%, a dio žetve je uništen za svega dvije noći.
Bašte oštećene mrazom, Francuska
Početkom maja evropski dio Rusije zahvatio je vremenski haos: prvih deset dana postali su rekordno hladni u cijeloj istoriji posmatranja. U 20 regija desile su se obilne snježne padavine. Rijedak za ovo doba godine snježni pokrivač pao je na sjeverozapadu, u centralnoj Rusiji, na sjevernom Kavkazu, u regiji Volge, na Uralu i u zapadnom i centralnom Sibiru. A temperatura zraka mjestimično je pala i do -10 °C, što je 8–10 °C ispod klimatske norme.
Čak i na jugu, u Krasnodarskom kraju, poslije vrućine od 30 stepeni, počeo je snijeg. Zahvatio je i centralni dio Rusije, oblast Volge, južni i sjeverni Kavkaz. Po podacima Ministarstva poljoprivrede, od anomalnih mrazeva i snježnih padavina u 41 regiji zemlje nastradali su usjevi i uništeno je više od milion hektara usjeva.
Hladnoća također dolazi u talasima. U cijeloj Argentini u julu nije bilo nijednog mjesta, koje nije bilo pogođeno anomalno niskim temperaturama. U Buenos Airesu je 6. jula zabilježeno -5°C, uz prosječnu minimalnu temperaturu od +9°C. A u nekim regijama zahladnjelo je i do -17°C.
U provincijama Buenos Aires, La Pampa, južni Litoral, Cordoba i Mendoza, smrzle su se akumulacije. U ledenoj vodi uginule su patke, ovce su se zaglavile u snježnim nanosima, a hranu za ljude i stoku u pogođenim područjima dostavljala je vojska. Zaledilo se čak i more, stotine rijeka i laguna po cijeloj zemlji.
Zbog nenormalne hladnoće, patke su se smrzle u akumulacijama, Argentina
Suša
Suočavamo se s paradoksom: zajedno s rastom ekstremne količine padavina, svuda se pojačava suša.
Jug Afrike je zahvatila najveća suša za posljednjih 100 godina. Najozbiljniju prehrambenu krizu doživljavaju zemlje poput Lesota, Malavija, Namibije i Zimbabvea, gdje je proglašena nacionalna katastrofa.
Suša na jugu Afrike
U Zambiji je uništeno više od 1 milion hektara usjeva, što je dovelo do opće nestašice hrane.
Do kolovoza 2024. godine, stanovnici 23 od 28 okruga Malavija za preživjeti također su trebali pomoć u hrani.
U nekim zemljama pokrenute su kampanje za odstrel divljih životinja, uključujući slonove, kako bi se nahranili ljudi. Po podacima UN-a, suša je uništila 70% usjeva u Zambiji i 80% — u Zimbabveu.
Na talijanskoj Siciliji, jednoj od žitnica zemlje, u 2024. godini nestašica vode je bila toliko silna, a vrućina je tako spaljivala. da je proizvodnja stočne hrane pala za 70% (po podacima Coldiretti, glavnog talijanskog udruženja farmera).
Posljedice silne suše na ostrvu. Sicilija, Italija
U Grčkoj su mnogi farmeri, kako bi spasili urod maslina morali prevoziti vodu kamionima.
A u Mađarskoj je iznos gubitaka od suše premašio 1,5 milijardi dolara od početka godine.
Suša se sve više bilježi tamo gdje je ranije bila rijetka.
Brazil drugu godinu zaredom doživljava najgoru sušu u cijeloj istoriji praćenja. Po podacima Centra za praćenje prirodnih katastrofa, najjača je od 1950. godine. Nastradalo je skoro 60% teritorije zemlje, a rijeke su također postale veoma plitke. U glavnom gradu Braziliji kiše nije bilo 167 dana zaredom, što je postalo rekord najduže suše (po podacima Inmeta od 8. oktobra 2024.).
Najsilnija suša isušila akumulaciju, Brazil
U oktobru je nivo vode u rijekama Solimões i Rio Negro —najvećim pritokama Amazona — dostigao najniže nivoe od početka bilježenja 1902. godine. Rijeke su postale neprikladne za plovidbu čamcima, ljudi satima hodaju kući pod užarenim suncem. Isčezla je riba — osnovni izvor hrane lokalnog stanovništva, a kritična nestašica pitke vode dovela je do porasta crijevnih infekcija. Bez hrane, vode i prijevoza ostalo je oko 750.000 ljudi.
NASA-ini sateliti GRACE i GRACE-FO bilježe smanjenje globalnih rezervi slatke vode na planeti od 2014. godine. Trenutno su one na kritično niskom nivou.
Smanjenje riječnih tokova dogodilo se u 402 riječna sliva širom svijeta, pogađajući 107.500.000 ljudi. Takođe, u 364 riječna sliva, brzo presušuju ili potpuno nestaju jezera.
Presušene ili oplićene rijeke do kritičnog nivoa u raznim zemljama
Istorijska suša iscrpila je važnu akumulaciju Sau u Španjolskoj. U ljeto 2024. godine, u Grčkoj je bukvalno pred očima isparilo jezero Kato Scholari, koje se nalazi 30 km od Soluna.
A na mjestu jedinstvenog unutrašnjeg karbonatnog hiperslanog jezera Picrolimni na sjeveru Grčke, ostala je samo ispucala zemlja.
Jedinstvenog hiperslanog jezera Picrolimni u Grčkoj više nema
U septembru u Ekvadoru je suša dovela do energetske krize. Zbog niskog nivoa rezervoara značajno je smanjena proizvodnja hidroelektrične energije, koja je osnovni izvor električne energije u zemlji. Kao rezultat toga, svakodnevni nestanci struje trajali su i do 14 sati dnevno, što je dovelo do kolosalnih ekonomskih gubitaka. Mnoga preduzeća su prisiljena da se zatvore.
Po podacima U.S. Drought Monitora, u oktobru 2024. godine, neobično suvi uslovi zahvatili su više od polovine teritorije SAD-a, pogađajući preko 78% stanovništva (242 miliona ljudi). To je postalo rekord za 25-godišnju istoriju posmatranja. Štaviše, u zemlji je od juna do 29. oktobra, površina pogođena sušom porasla sa 12 na 54%.
Stručnjaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) nazvali su tako reski razvoj događaja „iznenadnom sušom“.
Ova pojava se razvija krajnje brzo tokom nekoliko sedmica ili mjeseci, ne podliježe prognoziranju i dovodi do najtragičnijih posljedica.
Požari
Suše i toplotni talasi povećavaju rizik od šumskih požara, čak i na mjestima gdje su ranije bili rijetki.
Roraima — najsjevernija država Brazila — prekrivena je tropskim šumama i ima vlažnu klimu koja potiskuje prirodnu pojavu šumskih požara. Ali u februaru ove godine ovdje je zabilježeno 2.057 aktivnih požara, što je za pet puta premašilo prosjek za taj mjesec.
U Pantanalu, najvećoj tropskoj močvari svijeta, u maju i junu područje požara povećalo se 10 puta u odnosu na prošlu godinu. Požari su nanijeli katastrofalnu štetu ekosistemu, uništivši oko 1,5 miliona hektara, posebno u Boliviji i Paragvaju.
Spaljeno močvarno područje u Pantanalu
Sezonalnost požara isčezava: sada oni mogu izbiti u bilo koje doba godine.
U Kanadi su prvi značajniji požari počeli već u martu. Glavni razlog — zombi-požari koji su nastavili da tinjaju pod snijegom od prošle sezone. Ove zime bilo ih je neviđeno mnogo — 149. A već u maju u Britanskoj Kolumbiji zbog požara je moralo biti evakuisano hiljade ljudi.
Sezona požara u SAD-u tradicionalno dostiže vrhunac u periodu juna do septembra. Ali ove godine već u februaru je spaljeno skoro 568.000 hektara — rekord februara u čitavoj istoriji zemlje.
Ranije su požari više nastajali u prirodnim, nenaseljenim područjima, a sada se, zbog nemogućnosti brzog lokaliziranja požara, šire na gradove.
11. avgusta izbio je veliki požar u gradu Varnavas u Grčkoj. Vatra je munjevito okružila naselje. Plamen visine do 25 m palio je kuće, automobile i poslovne objekte. Jedan čovjek je poginuo. Zbog jakog vjetra, sa udarima do 90 km/h, požar je brzo izmakao kontroli i počeo se kretati prema Atini. Iz predgrađa glavnog grada evakuisano je hiljade ljudi.
Zbog požara opustjela predgrađa u Grčkoj
Od prirodnog požara koji je izbio 15. avgusta 2024. godine ozbiljno je nastradao treći po veličini grad Turske — Izmir, a također i okolne provincije.
Goreći grad Izmir, Turska
Zbog jakog vjetra, požar se brzo proširio na stambena naselja Karsiyake — jednog od najrazvijenijih i najgušće naseljenih područja grada. Bjesnio je 24 sata, oštetio kuće i desetine prodavnica u industrijskoj zoni. U požaru je povrijeđeno 78 ljudi, od kojih je 29 hospitalizovano.
Šumski požari postaju sve veći i intenzivniji.
Mnogi procjenjuju rast požara po njihovom broju, ali posljednje godine, a posebno 2024., pokazuju paradoksalnu situaciju: broj požara ostaje gotovo nepromijenjen, dok površina zahvaćena požarom značajno raste.
Jarki primjer — SAD, gdje je broj požara od januara do 13. decembra 2024. iznosio 54.769 događaja, skoro 2.500 ispod desetogodišnjeg prosjeka (2014. do 2023. god.). Međutim, površina spaljena požarima je za 683.000 hektara veća od prosjeka i iznosi 3.439.121 hektar.
Tako je požar Smokehouse Creek, koji je izbio u Teksasu, SAD, 26. februara postao najveći u istoriji te države. Spaljivao je zemlju neviđenom brzinom — dva nogometna terena u sekundi. Za nekoliko dana izgorjelo je gotovo 405.000 hektara, ostavljajući za sobom ožiljak koji je bio vidljiv čak i iz svemira.
Požarkoji se širi velikom brzinom širi u državi Teksas, SAD
Šumski požari postaju toliko intenzivni da počinju stvarati vlastite vremenske uslove.
U septembru 2024. godine, velili požar Line Fire u južnoj Kaliforniji zahvatio je stotine hektara zemlje i proizveo posebnu vrstu oblaka poznatu kao „vatreni oblaci“.
„Pirokumulusni oblaci“ — konvektivni (kumulusni ili kumulonimbusni) oblaci uzrokovani požarom ili vulkanskom aktivnošću. Nastaju na sličan način kao i grmljavinski oblaci: toplina od vatre stvara snažne uzlazne struje vrućeg zraka, a vodena para se kondenzira na česticama dima, formirajućioblake.
Požar Line Fire je prerastao u potpunu grmljavinu sa jakim udarnim vjetrom i ogromnom količinom munja — više od 3 500 udara. To je ojačalo požar i znatno otežalo borbu s ognjem.
Postoji još jedan uzrok, zašto je požar krajnje složeno ugasiti — degazacija. To je proces izlaska zapaljivih plinova od ispod zemlje, koji se intenzivirao posljednjih godina zbog aktiviranja unutrašnjosti planete. Takvi požari uglavnom nastaju duž rasjeda zemljine kore.
U 2024. godini zabilježena je aktivnost šumskih požara i u drugim regijama svijeta.
Južna Evropa je doživjela najgoru sezonu požara u istoriji.
U avgustu je došlo do naglog povećanja površine požara u nekoliko zemalja Afrike, posebno u Angoli i Demokratskoj Republici Kongo. Svega za sedmicu dana izgorjelo je oko 22 miliona hektara, što je iznosilo oko 80% ukupne površine požara u svijetu.
Weekly global wildfire area burned from 2012 to 2024
Sedmična površina izgorjela u šumskim požarima u svijetu od 2012. do 2024. god. Za prvih devet mjeseci 2024. godine u Rusiji, površina požarau Transbajkalskom području postala je rekordna za posljednjih 15 godina. Vatra je spalila 2,5 miliona hektara.
Intenziviranje sezone šumskih požara također je uočeno u oktobru i novembru na sjeveru Australije.
U 2024. godini kataklizme su oborile stotine hiljada rekorda, ali to definitivno nisu rekordi kojima se treba ponositi. Naprotiv, to je serija ekstremnih katastrofa koje rekordnim tempom uništavaju našu budućnost. A pojava čak i najmanje anomalije u prirodnom fenomenu može biti kobna za milijarde ljudi.
Ako budemo nastavljali da na ovo zatvaramo oči — sutra se ništa samo od sebe neće normalizovati.
U svakom članku pokazujemo puteve izlaza iz trenutne situacije i govorimo kako svako od nas može utjecati na tok ovih događaja. I nećemo se umoriti to ponavljati. Ako vam je vrijedan vaš život i život vaših bliskih, tada ignorirati to šta se dšava ne možete. Pogledavši međunarodni forum „Globalna kriza. Odgovornost”, duboko ćete razumjeti situaciju i shvatiti šta je nužno učiniti već sada.
Obraniti svoje živote možemo samo mi sami. Htjeli mi to ili ne, ali odgovornost — je na nama.
Ostavite komentar